Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Ovo ozbiljno stanje značajno povećava rizik od većih srčanih oboljenja, moždanog udara i bolesti bubrega. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40 posto slučajeva - umrlo je ukupno 22.817 osoba, od čega 13.106 žena i 9711 muškaraca, kažu podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg. Gornji (sistolički tlak) stvara srce pumpajući krv kroz arterije. Donji dijastolički tlak je tlak u arterijama dok se srce odmara između dva otkucaja. S godinama zbog starenja, vrijednosti krvnoga tlaka postaju nešto više, no ne više od 140/90 mmHg što se smatra gornjom vrijednosti normalnoga krvnog tlaka. Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme. Na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može se utjecati promjenom štetnih životnih navika. Prim. Verica Kralj, dr.med., savjetuje da je potrebno smanjiti unos soli, hraniti se pravilno i uravnoteženo, prestati pušiti, izbjegavati prekomjernu konzumaciju alkohola, redovito vježbati i održavati normalnu tjelesnu težinu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 posto slučajeva hipertenzije, tjelesna neaktivnost za oko 20 posto, a pretilost za oko 30 posto svih hipertenzija. Zato je važno redovito kontrolirati krvni tlak, a ako je povišen redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika.