Odgovori

prije godinu

Kako znati kada je pravo vrijeme da djetetu date njegov vlastiti mobitel? Neki stručnjaci kažu da je idealna dob za početak korištenja pametnog telefona između 12. i 14. godine. Međutim, općenito ne postoji ispravna ili pogrešna dob za početak korištenja mobitela. Svako dijete je drugačije i jedinstveno. Prije nego što djetetu date mobitel uvjerite se da je dovoljno odgovorno, što znači da pazi na svoje stvari i da može i zna koristiti uređaj. Također, razgovarajte s djetetom o internetskim prijetnjama, odnosno o cyberbullyingu, ovisnosti o igricama i online kockanju. Sve dok djeca znaju što rade, organizirana su i svjesna posljedica, spremna su za početak korištenja mobilnog uređaja.

0
prije godinu

Ovo je pitanje koje se godinama nameće i iznova ponavlja, a odgovor na njega dao nam je ravnatelj Ghetaldus poliklinike dr. Siniše Cvrtile, dr. med. spec. oftalmolog. “Brojni oftalmolozi, a među njima i oni s Američke akademije oftalmologa tvrde da gledanje televizora iz blizine ili različitih kutova neće oštetiti vid. Ipak, puno gledanja TV-a može uzrokovati naprezanje očiju i umor, osobito za one koji mu sjede jako blizu i/ili ga gledaju iz čudnih kutova. No postoji lagan lijek za naprezanje očiju i umor: isključiti TV i malo se odmoriti. Mit koji je vezan za oštećenje očiju uz preblizu sjedenje televizoru vezan je za 60 godine prošlog stoljeća. Tvrtka General Electric prodavala televizore u boji koji su emitirali velike količine zračenja – čak 100 000 puta veće nego se smatralo da je sigurno. Preporučili su, ako ste vlasnik takvog televizora, da mu ne sjedite preblizu. Sve dok ste bili udaljeni nekoliko metara i niste gledali TV više od sat vremena na dan bili ste sigurni da niste štetili vašim očima. General Electric brzo je povukla i popravila televizore s greškom, ali ta stigma ostala je do danas. Današnja djeca vole sjediti blizu televizoru , a to je zato što djeca lakše mogu fokusirati na bliže udaljenosti (u ovom slučaju ekran TV-a) te da će naprezanje očiju prije osjetiti stariji, nego oni. Zato djeca i razvijaju naviku da, primjerice, knjigu drže blizu očiju ili da sjede tik pred TV-om. Ako primijetite da vaše dijete gleda TV iz blizine, takvo ponašanje neće uzrokovati kratkovidnost, nego ovo može biti jasan pokazatelj da je dijete već kratkovidno. Stoga svakako dogovorite pregled kod oftalmologa kako bi utvrdili pravo stanje vida vašeg djeteta.”

0
prije godinu

Rak dojke najčešći je zloćudni tumor u žena. U svijetu se otkrije jedan rak dojke svake tri minute, a u Hrvatskoj se otkrije šest novih slučajeva raka dojke dnevno. Više od 90% bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza bolesti postavi u ranom (lokaliziranom) stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljavanje u tom slučaju iznosi 97 posto. Ultrazvuk dojke i mamografija su načini ranog otkrivanja dobroćudnih i zloćudnih promjena, a prof.dr.sc. Ivan Drinković, dr.med. prim. otkrio nam je kada se žene trebaju podvrgnuti ovim pregledima. “Prije 18. godine života žene ne moraju raditi UZV dojki, osim po potrebi i kliničkoj indikaciji, no preporučljivo je da se s pretragom počne od 20. godine života i da se kontrola obavlja jednom godišnje. Vrlo je bitan i samopregled kod kuće, te stjecanje navike redovite kontrole. Što se tiče mamografije, žena prije navršenih 40 godina ne mora raditi tu pretragu. Ako je to ipak potrebno radi obiteljske anamneze ili sumnjivog nalaza UZV dojki odnosno kliničke indikacije, onda se može mamografija raditi i ranije. Preporučljivo je napraviti mamografiji s tomosintezom koja radi slojevito snimanje te je primjerenija za gusti parenhim dojke mlađih žena. Ako je potrebna detaljnija dijagnostička pretraga dojke i prije 40. godine života preporučio bih i magnetnu rezonancu dojki kako zbog izostanka zračenja tako i velike dijagnostičke točnosti kod mlađih žena koje obično imaju gust parenhim dojki.”

1
prije 2 godine

Sport je važan dio odrastanja svakog djeteta, a kasnije i njegovog osobnog identiteta. Kroz sport dijete ispunjava neke od primarnih ljudskih potreba, a to su prvenstveno potreba za kretanjem, potreba za socijalizacijom i potreba za igrom. Prema magistru kineziologije Mariju Škegri, do treće godine idealno je odabrati plivanje za bebe i malu djecu. Nakon navršavanja treće godine, dijete postane zainteresirano za grupne sportove. Za bržu adaptaciju idealni su programi gdje roditelj odrađuje trening s djetetom kao što je naprimjer određeni tip ‘’baby gym’' treninga. Oko četvrtog djetetovog rođendana idealno je vrijeme za uključivanje u organizirani program uz vodstvo trenera. Najbolji su programi univerzalne sportske škole gdje naglasak nije na natjecanjima, nego na igri, socijalizaciji i druženju. Cilj je da dijete svlada što širi spektar različitih znanja koja bi utjecala na razvoj njegove koordinacije. Nakon što dijete svlada različite strukture gibanja do svoje šeste godine, postavi pravilne temelje za daljnji sportski razvoj i počne stjecati naviku za cjeloživotnim bavljenjem sportom, najčešće je to pred upis u osnovnu školu, vrijeme je i za odabir sportskog kluba koji će dijete pohađati. Preporučuju se oni sportovi u kojima će dijete moći sudjelovati bez obzira na to kakve su njegove sposobnosti. ‘’Najgora stvar koja se može dogoditi djetetu u toj dobi je da je sporije, slabije, niže ili nespretnije od ostalih u ekipi te samim time izgubi interes za sportom. Za početak su najbolji bazični sportovi kao što su gimnastika, plivanje, atletika, borilački sportovi, nogomet ili tenis’’, smatra Mario Škegro. Iako je sport od iznimne važnost za dijete, nije presudan i prilikom njegovog odabira potrebno je u obzir uzeti nekoliko različitih faktora. To su prvenstveno djetetove preferencije koje možete prepoznati već tijekom najranijeg djetinjstva ili programa univerzalne sportske škole, zatim morfološke karakteristike jer, ako je recimo dijete krupnije građe, veća je vjerojatnost da će se bolje snaći u kontaktnim sportovima poput hrvanja, nego u atletici ili gimnastici, udaljenost te sam termin treninga. Naime, kad je dijete manje zna biti vrlo nezgodno ako je termin treninga prekasno navečer ili prerano pa često kasni na treninge. Najbolje vrijeme za uključivanje u sportske aktivnosti je oko četvrte godine, savjetuje Škegro, a je li dijete spremno može procijeniti isključivo i samo roditelj, i to kroz razgovor s djetetom te uvidom u ponašanje na prvih nekoliko treninga. U slučaju da je dijete anksiozno, plače ili uporno odbija odlaziti na treninge i nakon nekoliko dolazaka, to bi mogao biti jedan od pokazatelja da vjerojatno još nije dovoljno zrelo. Preporučuje da u tom slučaju nipošto ne bi smjelo forsirati dijete niti ga prisiljavati na treninge, već pričekati šest mjeseci do godinu dana kada će biti spremnije.

0
prije 2 godine

Postoje škole stranih jezika koje nude tečajeve za bebe pa ne čudi da su roditelji često u dilemi kada je pravi trenutak da dijete počne učiti strani jezik. Neki psiholozi preporučuju da to bude u dobi od 3-4 godine, drugi predlažu čekati 5-6 godina, dok treći smatraju da je optimalan trenutak kada dijete krene u 1. razred osnovne škole. Odluka je na roditeljima jer je svako dijete jedinstveno. Dječji vrtić Budućnost iz Zagreba, koji godinama provodi program ranog učenja engleskog jezika, navodi da učenje stranog jezika u predškolskoj dobi može biti dodatno sredstvo stimulacije mozga, odnosno promišljenog obogaćivanja predškolca. Novija istraživanja pokazala su da oni koji su počeli učiti strani jezik u dobi između 3. i 7. godine, govorili su ga poput materinjeg jezika, a dobrom uporabom gramatike i bez prepoznatljivog akcenta. Ako su počeli učiti u dobi između 10. i 15. godine, djeca su postigla samo pola te vještine. Ako su počeli učiti strani jezik nakon 17. godine, postizali su samo trećinu efikasnosti. “Svojom strukturom program u cjelini polazi od individualnih sposobnosti i karakteristika djeteta, uvažavajući njegove interese i potrebe. U svom pristupu, rad na ranom učenju engleskog jezika integralno obuhvaća sva područja dječjeg razvoja, na kognitivnoj, emocionalnoj, kreativnoj i životno praktičnoj razini. Tako se najprimjerenije potiče cjelovit i zdrav psihofizički razvoj djeteta. Kod djece se razvija interes i osjetljivost za drugi fonološki sustav uz postepeno izražavanje na stranom jeziku, što je ujedno i cilj ranog učenja stranog jezika”, pojasnili su iz Dječjeg vrtića Budućnost.

0
prije 2 godine

Uzrok štucanja u pravilu se ne zna, no poznato je da je prolazna štucavica često posljedica rastezanja želuca, konzumacije alkohola ili gutanja vrućih ili nadražujućih tvari. Štucanje se javlja nakon podražaja aferentnih ili eferentnih živaca ošita, ili medularnih centara koji nadziru dišne mišiće, osobito ošit, navodi Medicinski priručnik. Štucavica je češća u muškaraca, a postoji nekoliko načina koji vam možda mogu pomoći da je zaustavite. Na primjer, držite dah, dišite u papirnatu vrećicu, privucite koljena prsima, grgljajte hladnu vodu, polako popijte čašu hladne vode, lagano pritisnite dijafragmu ili rukom zatvorite obje nosnice pa gutajte slinu ili vodu.

1
prije 2 godine

Mnogi roditelji često su u dilemi što dijete treba znati prije polaska u osnovnu školu. Prije donošenja odluke, trebalo bi provjeriti djetetovo znanje, vještine, motoriku i druge parametre koji otkrivaju je li spremno za školske obveze. Postupak utvrđivanja psihofizičkoga stanja djeteta te sastav stručnog povjerenstva utvrđuje se Pravilnikom o psihofizičkom stanju djeteta. Fizička zrelost obuhvaća: - visina djevojčica 117 centimetara, visina dječaka 120 centimetara - težina oko 20 kilograma - dobro razvijene osjetne organe (vid, sluh) - uspostavljena kontrola fizioloških potreba. Intelektualna zrelost obuhvaća: - percepciju, pamćenje, zaključivanje - koncentraciju 15 do 20 minuta - govor, rječnik - numeričko poimanje - vremenske odnose - raspoznavanje boja Pregled prije upisa u prvi razred obavlja se u ambulantama školske medicine, a on uključuje otvaranje osobnog kartona djeteta, kontrolu oštrine vida, orijentacionu procjenu sluha, mjerenje težine i visine, detaljan klinički pregled (usna šupljina, srce, pluća, kralježnica, stopala, ekstremiteti, spolovilo), kontrolu govora i procjenu razvoja grafomotorike, percepcije, psihičkog razvoja, ispitivanje emocionalnog razvoja i socijalne zrelosti. Nakon pregleda kod liječnika školske medicine potrebno je obaviti pregled i obradu kod psihologa i defektologa, odnosno članova stručnog povjerenstva u školi u koju će se dijete upisati. Vrlo je važno da je dijete svladalo grafomotoričke aktivnosti, za koje je glavni preduvjet razvijena fina motorika šake. Možemo reći da je dijete savladalo grafomotoričke vještine ako je odabralo dominantnu ruku koju će koristiti za pisanje, ako pravilno drži olovku vrhovima prstiju (palcem, kažiprstom i srednjim prstom), ako ima adekvatan pritisak olovke na papir, ako može precrtati krug, kvadrat, trokut i romb, ako je savladalo bojanje unutar linija, ako crta prepoznatljive crteže i ako zna napisati svoje ime tiskanim slovima. Važno je i da dijete razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad, ali i odrediti lijevu i desnu stranu. Očekuje se da dijete zna i razumije vremenske odnose (jučer, danas, sutra, prije, poslije, jutro, podne, večer, prijepodne, poslijepodne, kao i dane u tjednu). Što se tiče matematičkih vještina, dijete bi trebalo brojati do 20, brojati unatrag od 10 do 0, razumjeti pojmove duži, veći, širi. Od govora i jezika dijete bi trebalo pravilno izgovarati sve glasove, pravilno se gramatički izražavati, znati verbalno definirati jednostavne pojmove, sličnosti i različitosti određenih pojmova i prepričati kraći događaj ili priču. Za upis u 1. razred ne očekuje se da dijete zna čitati, ali mora imati usvojene predčitalačke vještine, što znači da može rastaviti poznate riječi na glasove i slogove, prepoznaje kojim glasom počinje ili završava riječ, prepoznaje simbole slova i brojeva. Dijete bi trebalo znati i osnovne pojmove o sebi, kao što su ime i prezime, adresa, dob, ime roditelja, zanimanje roditelja,… Sedam korisnih vještina koje djeca trebaju znati prije polaska u školu: 1. Napisati i pročitati svoje ime i prezime. 2. Samostalnost kod obavljanja nužde. 3. Vezati vezice na obući. 4. Odjenuti jaknu. 5. Samo se obući. 6. Koristiti pribor za jelo. 7. Ponašati se u školskoj kuhinji kod konzumacije obroka.

0
prije 2 godine

Torbu za odlazak u rodilište dobro je pripremiti u tjednima prije termina porođaja. U rađaonu morate donijeti: - zdravstvenu iskaznicu - svu medicinsku dokumentaciju i nalaz krvne grupe - potvrdu i pohađanju trudničkog tečaja za pratnju - pribor za osobnu higijenu - mali ručnik - naočale (ako ih nosite) - gumice za kosu - topli ogrtač - bočicu vode - kekse ili grickalice - balzam za njegu usana - mobitel i punjač - natikače ili perive papuče - vlažne maramice, toaletni papir Nakon poroda mami će trebati udobna spavaćica za dojenje, grudnjak za dojenje, jednokratne gaćice, vateni ulošci, pribor za osobnu higijenu i blazinice za dojke. Za bebu (ako bolnica to traži) trebat će vam pelene, vlažne maramice ili blazinice i krema za guzu. Za otpust iz bolnice nužna je odjeća i obuća za mamu, odjeća za bebu, pelena i autosjedalica ili nosiljka za bebu. Kako biste bili sigurni da ste pripremili sve što trebate, provjerite u bolnici u kojoj namjeravate roditi imaju li kakve posebne napomene ili zahtjeve.

0
prije 2 godine

Dojenje je jedan od najučinkovitijih načina za osiguranje zdravlja i preživljavanja djeteta. Majčino mlijeko je idealna hrana za dojenčad. Sigurna je, čista i sadrži antitijela koja pomažu u zaštiti od mnogih uobičajenih dječjih bolesti. Majčino mlijeko osigurava svu energiju i hranjive tvari potrebne djetetu u prvim mjesecima života, nastavlja osiguravati do polovice ili više potrebnih hranjivih tvari tijekom druge polovice prve godine te do jedne trećine tijekom druge godine. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da djeca započnu s dojenjem unutar prvog sata od rođenja i da budu isključivo dojena tijekom prvi šest mjeseci života, što znači da im nije potrebna nikakva druga hrana ili tekućina, uključujući vodu. Dojenčad treba dojiti na zahtjev, onoliko često koliko želi, a s navršenih šest mjeseci, preporuka je da se uvede sigurna i odgovarajuća dohrana te nastaviti dojiti sve dok to odgovara i mami i djetetu. Liječnici i savjetnice za dojenje predlažu da se dojenje ukida postupno kako bi se i mama i dijete naviknuli na to. Postupno ukidanje dojenja također će pomoći u sprječavanju problema poput mastitisa. Mnoge majke kažu da im je najlakše ukidati po jedan podoj u danu. Ako je beba mlađa od godine dana, onda je taj obrok potrebno nadoknaditi. Ako je dijete starije od godine dana i raznoliko se hrani, neće trebati zamjensku hranu. Nakon što ste usvojili obrazac jednog podoja manje, možete ukinuti još jedan. Potpuni prestanak dojenja može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Ako pokušavate prestati dojiti, pomoć možete potražiti od patronažne sestre, savjetnica za dojenje ili liječnika.

0
prije 2 godine

Žene se boje da neće znati prepoznati trudove. S obzirom na to da takva pitanja imaju uglavnom žene koje prvi puta rađaju, često se dogodi da one dođu u rodilište, a nakon ginekološkog pregleda vraćaju se kućama jer je riječ o lažnoj uzbuni. “To nije ništa čudno, nitko vam to neće zamjeriti. Nalazite se u situaciji koja vam je nova, ne poznajete svoje tijelo u toj novoj situaciji i imate puno pravo na to. Trudovi obično ne nastaju iznenada, nego žena počinje osjećati nespecifične simptome - bolovi tipa menstrualni, povremeni bolovi u donjem dijelu trbuha ili u leđima, osjećaj pritiska. Mogući su i ostali nešto rjeđi simptomi. Karakteristično za te pripremne (lažne) kontrakcije je da traju kratko, oko 10 do 20 sekundi, ne ponavljaju se u jednakim razmacima, nego potpuno nepravilno. Obično i nisu bolne. Kontrakcija znači stezanje maternice ili trbuha. Uloga takvih trudova je da pripremaju cervikalno ušće u smislu da ga omekšavaju, pripremaju vaše tijelo za prave trudove. Takve kontrakcije nisu efikasne u smislu otvaranja ušća. Sve navedeno vrijedi za žene koje su došle do punih 36 tjedana. Obično se javljaju poslije 37. tjedna trudnoće, mogu trajati i oko 2 tjedna, međutim intenzivnije 2 do 3 dana pred porod”, objasnila je dr.med. Ljiljana Horvatiček, spec. ginekologije i porodništva. “Pravi trudovi su kontrakcije koje otvaraju cerviks, javljaju se pravilno sa sve manjim razmacima, a sam trud obično bude intenzivniji i traje dulje, oko 60 sekundi. Bitno je da se iznova i iznova javljaju. Trudovi otvaranja kod prvorotke obično traju od 7 do 12 sati. Većina žena postavlja si pitanje kada krenuti u bolnicu? Ovisno koliko ste udaljene od bolnice. Ako nije bilo problema u trudnoći, odradite jedan dio trudova kod kuće, otuširajte se, radite lagane kućanske poslove da skrenete misli, krećite se kako vam traži tijelo. Idealno je javiti se u rađaonicu kada su trudovi na svakih 5 minuta ili kada počnete osjećati pritisak”, dodala je dr. Horvatiček.

2