Kolesterol je dio našeg tijela. Iako je na lošem glasu, on pomaže u izgradnji zdravih stanica. Ta voskasta tvar potiče učinkovit protok krvi, ali stvari se kompliciraju kada se razina kolesterola u krvi prekomjerno poveća, što može dovesti do stvaranja masnih naslaga ili plaka na stijenkama arterija. Tada se otežava protok krvi u tkivima, što negativno utječe na zdravlje srca i povećava rizik od srčanog ili moždanog udara. U prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti važno je ograničiti unos zasićenih masti (mesa, maslaca i tvrdih sireva) i transmasnih kiselina (grickalice, pržena hrana, slatkiši i pekarski proizvodi). Također, treba ograničiti unos jednostavnih ugljikohidrata i šećera, što uključuje i slatku hranu i slatka pića, kao i soli i alkohola. Opća županijska bolnica Požega savjetuje da se prehrana obogati kvalitetnim izvorima proteina (nemasno meso, riba, svježi posni sir, bjelanjci, sjemenke, mahunarke i integralne žitarice), kao i uljima bogatim jednostruko nezasićenim masnim kiselinama (maslinovo i druga netropska biljna ulja) i proizvodima bogatim omega-3 masnim kiselinama (masna riba, neka biljna ulja, orašasti plodovi, lanene sjemenke). Uz to, prednost dajte namirnicama bogatim netopivim vlaknima (povrće, voće, mahunarke i cjelovite žitarice). I ne zaboravite se kretati jer fizička aktivnost može pomoći da snizite trigliceride i kolesterol u krvi.

Kamenac nastaje uslijed visoke koncentracije soli i drugih minerala u bubrežnim kanalima. S vremenom se mogu oblikovati cjeline koje su veličine zrna pijeska, sitnog šljunka, ali i kamen većih dimenzija. Bubrežni kamenac izbacuje se urinom, ali nekada se javi na mjestima iz kojih je izbacivanje skoro nemoguće. Riječ je o uskim dijelovima mokraćnog kanala koji vode od bubrega do mokraćnog mjehura. Veći komadi mogu potpuno blokirati put mokraći, a bolovi su nepodnošljivi pa zato neki stručnjaci tvrde da je bol uzrokovana bubrežnim kamencem gora od porođajne. Postoje slučajevi stvaranja bubrežnog kamenca koji ne izaziva smetnje. Sve dok ne izaziva infekcije ili ometa funkciju bubrega, teško ga je otkriti. Bubrežni kamenac nastaje zbog različitih faktora. Prehrana, gazirana pića, genetika - sve to može utjecati na njegovo oblikovanje. Jedan je od najčešćih uzroka dehidracije. Redovito unošenje optimalne količine tekućine u tijelo smanjit će rizik od stvaranja bubrežnog kamenca. Ako sumnjate na bubrežni kamenac, dobro je znati da su najčešći simptomi bol u leđima, bokovima ili preponama, nemir, učestalo mokrenje, krv u mokraći, bol i peckanje pri mokrenju i temperatura.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Ovo ozbiljno stanje značajno povećava rizik od većih srčanih oboljenja, moždanog udara i bolesti bubrega. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40 posto slučajeva - umrlo je ukupno 22.817 osoba, od čega 13.106 žena i 9711 muškaraca, kažu podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg. Gornji (sistolički tlak) stvara srce pumpajući krv kroz arterije. Donji dijastolički tlak je tlak u arterijama dok se srce odmara između dva otkucaja. S godinama zbog starenja, vrijednosti krvnoga tlaka postaju nešto više, no ne više od 140/90 mmHg što se smatra gornjom vrijednosti normalnoga krvnog tlaka. Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme. Na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može se utjecati promjenom štetnih životnih navika. Prim. Verica Kralj, dr.med., savjetuje da je potrebno smanjiti unos soli, hraniti se pravilno i uravnoteženo, prestati pušiti, izbjegavati prekomjernu konzumaciju alkohola, redovito vježbati i održavati normalnu tjelesnu težinu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 posto slučajeva hipertenzije, tjelesna neaktivnost za oko 20 posto, a pretilost za oko 30 posto svih hipertenzija. Zato je važno redovito kontrolirati krvni tlak, a ako je povišen redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika.

Koliko često treba vaditi krv, ovisi o mnogo različitih čimbenika. Liječnici pacijentima preporučuju rutinske pretrage krvi barem jednom godišnje. Smatraju ih važnima prvenstveno za praćenje općeg zdravstvenog stanja i rano otkrivanje eventualne bolesti. Kada je riječ o kroničnim bolesnicima koji uzimaju lijekove, ponekad liječnici preporučuju vađenje krvi dva puta godišnje, a u iznimnim slučajevima i češće. Isto vrijedi i za osobe koje imaju stalne neobične simptome poput umora, abnormalnosti kože ili noktiju, gubitka kose te neobjašnjivog mršavljenja ili debljanja. Prije vađenja krvi, osoba mora biti 8 do 10 sati natašte. Dozvoljeno je piti samo vodu. Dan prije odlaska u laboratorij potrebno je izbjegavati jači tjelesni napor i uzimanje alkohola, dok se od lijekova uzimaju samo oni koje liječnik odredio kao obavezne.

Prehrambeni standardi su kalorijski iskazane dnevne potrebe raznih skupina zdravog stanovništva optimalne tjelesne mase. U praksi se najčešće korist standardi koje preporučuje RDA, a izradila ih je Američka akademija za znanost. Preporučeni dnevni kalorijski unos razlikuje se za žene i za muškarce te u velikoj mjeri dob utječe na preporučeni prosječni unos. “U tablicama koje uglavnom imamo dostupne u širokoj primjeni predviđen kalorijski unos odnosi se na 10 stupnjeva Celzijevih. Ako temperatura pada, potrebna je korekcija i to 10 posto povećanja na svakih 10 stupnjeva razlike u odnosu na standardnih 10 stupnjeva. Ako se radi o porastu temperature, tada korigiramo na manje. Znači, zimi je potrebno povećati kalorijski preporučeni unos, a ljeti ga valja umanjiti”, objašnjava nutricionistica Olja Martinić. Osim doba i spola, važna je tjelesna težina i tjelesna visina, te stupanj opterećenja. “Preporuke za osobe koje se bave teškim fizičkim radom se razlikuju od preporuka za pasivnu osobu. No najjednostavnije je držati se unutarnjeg ruba tanjura kada planiramo obrok, a može pomoći i takozvani ugostiteljski normativ. Meni je prema svim izračunima potrebno 1850 kalorija”, dodaje Martinić. Da biste doznali koliko vam je kalorija potrebno u danu, prvo trebate pomoću Harri-Benedict formule izračunati svoj bazalni metabolizam (BMR), a onda ga pomnožiti s brojem koji opisuje vašu razinu tjelesne aktivnosti. BMR (za muškarce) = 66.47 + (13.75 x težina u kg) + (5 x visina u cm) – (6.8 x godine) BMR (za žene) = 655 + (9.6 x težina u kg) + (1.85 x visina u cm) – (4.7 x godine) Recimo, na primjer, da se zovete Marija. Imate 30 godina, visoki ste 165 centimetara i teški 60 kilograma. Primijenit ćemo jednadžbu za vaše mjere. 655 + (9.6 x 60) + (1.8 x 165) - (4.7 x 30) = 655 + 576 + 297 - 141 = 1387 1387 bi bio broj kalorija u mirovanju za osiguravanje energije koja je vašem tijelu potrebna u jednom danu. Zatim, da bismo odredili ukupnu količinu kalorija koju biste trebali unijeti u 24 sata, moramo uzeti u obzir vašu razinu tjelesne aktivnosti. Malo ili nimalo aktivnosti: BMR x 1.2 Lagana aktivnost (1 do 3 dana u tjednu): BMR X 1.375 Umjerena aktivnost (3 do 5 dana u tjednu): BMR X 1.55 Intenzivna aktivnost (6 do 7 dana u tjednu): BMR X 1.725 Vrlo intenzivna aktivnost (intenzivni treninzi dva puta dnevno): BMR x 2 Vratimo se sada na Marijin primjer. Recimo da je ona u tjednu umjereno aktivna. 1387 pomnožit ćemo s 1.55 i dobiti 2150, što znači da bi ona trebala unositi 2150 kalorija dnevno da bi održavala svoju tjelesnu težinu. Sve manje od 2150 kalorija dnevno rezultiralo bi gubitkom kilograma u Marijinu slučaju, dok bi sve iznad toga dovelo do debljanja.